Dan D i logistika

Dan D i logistika

Neorganizovana logistička podrška savezničkim vojnim snagama posle dana D, odnosno iskrcavanja u Normandiji 6. Juna 1944.g., kao i jako razdužene komunikacije za snabdevanje izazivale su velike poteškoće normalnom snadbevanju municiojm i pogonskim gorivom.

Zapravo ciljevi operacije u prvih 40 dana bili su sledeći:

  • uspostavljanje čvrstog mostobrana koji bi se oslanjao na gradove Kaen i luku Šerbur koja je bila od posebnog značaja za saveznike zato što su u nju mogli da pristaju veliki transportni brodovi;
  • proboj izvan mostobrana i oslobađanje Bretanje i njenih atlantskih luka, a zatim napredovanje do linije na oko 190 km jugozapadno od Pariza, prekoL'Avra i Le Mana do Tura.

Međutim proboj iz Normandije krajem avgusta 1944. godine, zajedno sa desantima u južnoj Francuskoj doveo je do toga da saveznici napreduju prema Nemačkoj brže nego što je predviđeno. Ovo brzo napredovanje, u kombinaciji sa činjenicom da saveznici nisu u svojim rukama držali ni jednu pomorsku luku sposobnu da primi velike transportne brodove, za saveznike je predstavljalo ogroman problem vezan za snabdevanje.

Osim privremene luke Malberi, uspostavljene u Normandiji i direktnih iskrcavanja iz desantnih brodova na plaže, jedina duboka luka koju su saveznici držali u svojim rukama bila je Šerbur, u blizini mesta gde je izvršena prvobitna invazija.

Luka Antverpen u Belgiji je osvojena znatno kasnije nego što je to bilo planirano i bila je oštećena prilikom osvajanja. Nemačke snage su zadržale kontrolu nad nekoliko važnih luka na obali Lamanša sve do maja 1945. godine. One luke koje su pale u ruke savezničkih snaga tokom 1944. godine su bile sabotirane da bi saveznicima bilo onemogućeno da ih odmah koriste.

Obimno uništavanje francuskuh pruga pre dana D, koje je sproveo Francuski pokret otpora sa namerom da se Nemcima onemogući kretanje, sada se pokazalo jednako štetnim za saveznike, zato što je bilo potrebno vreme da se poprave pruge i mostovi.

Sistem kamionskog transporta, poznat kao Red Ball Express je bio uspostavljen da bi se zalihe dopremale do jedinica na liniji fronta; međutim, za svaki litar goriva koji je dopreman na liniju fronta u blizini granice sa Belgijom, bilo je trošeno pet litra goriva.

Ova situacija sa snabdevanjem zaustavila je veće savezničke ofanzive do kraja Oktobra, jer je trebalo vremena da se stvore zalihe.


Dipl. ecc Cvjetković Lazar 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *